Umjetna inteligencija u osnovnoj školi: iskustva, stavovi i navike učenika pri korištenju alata umjetne inteligencije
Umjetna inteligencija sve je prisutnija u svakodnevici učenika, ali koliko joj zapravo vjeruju i na koji način provjeravaju dobivene informacije? Rezultati istraživanja pružaju uvid u navike, iskustva i stavove učenika o korištenju AI alata te otvaraju važna pitanja o njihovoj ulozi u obrazovanju.
Umjetna inteligencija sve je prisutnija u svakodnevnom životu djece i mladih, a njezina primjena u obrazovanju otvara brojna pitanja o učenju, kritičkom razmišljanju, etici i digitalnoj pismenosti. Upravo iz tog razloga provedeno je istraživanje među učenicima viših razreda osnovne škole s ciljem boljeg razumijevanja načina na koji učenici koriste alate umjetne inteligencije te kako procjenjuju njihove prednosti i ograničenja.
Istraživanje su provele Nera Batina i Božena Ukić, a obuhvatilo je 567 učenika od 5. do 8. razreda iz 14 županija Republike Hrvatske. Podaci su prikupljeni tijekom siječnja 2026. godine kombinacijom anketnog upitnika i fokus-grupe.
Rezultati pokazuju da je 96,3 % učenika upoznato s pojmom umjetne inteligencije, dok 75,5 % učenika aktivno koristi AI alate. Korištenje umjetne inteligencije značajno raste s dobi učenika – od 63 % u petom do gotovo 89 % u osmom razredu.
Učenici umjetnu inteligenciju najčešće koriste za pomoć pri učenju i rješavanju zadataka, pronalaženje informacija, prijevode tekstova te osmišljavanje ideja za projekte i prezentacije. Istodobno, istraživanje je pokazalo da učenici prepoznaju ograničenja AI alata: više od 70 % ispitanika navelo je da je primijetilo netočne ili izmišljene odgovore.
Posebno je zanimljiv nalaz da postoji značajan raskorak između svijesti o mogućim pogreškama umjetne inteligencije i stvarnih navika provjere informacija. Samo 18,9 % učenika uvijek provjerava informacije dobivene od AI-ja u drugim izvorima, dok ih gotovo 13 % ne provjerava nikada.
Istraživanje je također pokazalo da učenici uglavnom razlikuju prihvatljivo korištenje umjetne inteligencije za učenje od njezina korištenja za prepisivanje. Više od polovice ispitanika smatra da rad koji je generirala umjetna inteligencija uz minimalne izmjene ne predstavlja njihov vlastiti autorski rad. Učenici pritom ne zagovaraju zabranu korištenja umjetne inteligencije u školama, nego jasna pravila, transparentnost i odgovorno korištenje.
Rezultati istraživanja potvrđuju potrebu za sustavnim razvojem digitalne, informacijske i medijske pismenosti, kao i za uključivanjem tema vezanih uz umjetnu inteligenciju u odgojno-obrazovni proces. Posebna se pozornost treba usmjeriti na razvoj vještina kritičke procjene informacija, odgovorno korištenje AI alata te razumijevanje etičkih aspekata njihove primjene.
Rezultati istraživanja dostupni su u priloženim dokumentima, koji donose detaljniju analizu i preporuke za odgojno-obrazovnu praksu.
Učenici i umjetna inteligencija: Pomoć, prečac ili izazov?
